Ako ste povređeni na poslu, prvo obezbedite lekarsku pomoć, obavestite poslodavca i sačuvajte dokumentaciju. Ti koraci pomažu da ostvarite prava tokom bolovanja i dokažete okolnosti povređivanja ako budete tražili odštetu.
U nastavku ćemo razdvojiti nekoliko postupaka koji se često mešaju:
- Poslodavac odgovara za štetu kada postoje zakonski uslovi za njegovu odgovornost.
- Naknada zarade tokom bolovanja razlikuje se od odštete.
- Prijava inspekciji i izveštaj o povredi predstavljaju različite obaveze.
- Medicinski nalazi, svedoci i računi važni su za dokazivanje.
Poslodavac odgovara kada postoji veza između rada i nastale štete
Član 164. Zakona o radu Republike Srbije glasi:
„Ako zaposleni pretrpi povredu ili štetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je dužan da mu naknadi štetu, u skladu sa zakonom i opštim aktom.”
Dakle, poslodavac je dužan da nadoknadi štetu zbog povrede na radu ili u vezi sa radom kada postoji zakonski osnov njegove odgovornosti, uz mogućnost umanjenja naknade ako je zaposleni doprineo povredi.
Sama činjenica da ste bili u prostorijama firme nije dovoljna za svaki zahtev.
Odgovornost može nastati zbog propusta, poput neispravne opreme ili izostanka obuke. Kod opasnih delatnosti može postojati i bez dokazivanja krivice, prema posebnim pravilima.
Takvo razlikovanje potvrđuje odluka Vrhovnog suda o odgovornosti poslodavca. Za konkretan slučaj zato treba utvrditi i osnov odgovornosti, umesto zaključka da svaka povreda automatski donosi odštetu.
Obuka i mere zaštite utiču na utvrđivanje odgovornosti

Pri ispitivanju odgovornosti proverava se:
- da li je posao bio bezbedno organizovan,
- da li ste obučeni
- i da li su primenjene potrebne mere zaštite.
Važno je i šta je poslodavac stvarno omogućio, a ne samo šta piše u njegovoj dokumentaciji.
Kada je za konkretan posao potrebna, zaštitna oprema mora odgovarati rizicima radnog mesta. Rukavice, naočare ili zaštitna obuća imaju različitu namenu, a njihovo izdavanje ne zamenjuje obuku, održavanje mašina i druge mere bezbednosti.
Zaposleni takođe mora pravilno koristiti opremu i poštovati uputstva. Ako njegovo ponašanje doprinese nastanku štete, naknada može biti umanjena srazmerno tom doprinosu.
U predmetu o povređivanju pri utovaru sud je istovremeno utvrdio odgovornost poslodavca i doprinos zaposlenog. Nepažnja radnika, dakle, ne oslobađa poslodavca automatski, već se procenjuju sve okolnosti događaja.
Posle povrede odmah zabeležite šta se dogodilo
Lekaru recite kada, gde i tokom kog posla ste povređeni. Proverite da li medicinska dokumentacija pravilno opisuje okolnosti koje ste naveli. Naknadno objašnjavanje događaja može biti teže ako prvi nalaz ne sadrži važne podatke.
Čim vam zdravstveno stanje dozvoli, preduzmite sledeće korake.
- Obavestite neposrednog rukovodioca i ostavite pisani trag obaveštenja.
- Zapišite vreme, mesto, radni zadatak i način povređivanja.
- Sačuvajte podatke svedoka i dostupne fotografije, bez dodatnog izlaganja opasnosti.
- Zatražite izveštaj o povredi i proverite podatke koji se odnose na vas.
Sačuvajte i poruke kojima ste dobili zadatak, naročito ako ste radili na terenu ili van uobičajenog radnog mesta. Ako postoji video-nadzor, pisano zatražite očuvanje snimka.
Ovi koraci služe prikupljanju dokaza. Nemojte zbog fotografisanja ili razgovora sa svedocima odlagati pregled, lečenje ili postupanje po uputstvima zdravstvenih radnika.
Rok za prijavu zavisi od težine povrede
Poslodavac ima obavezu prijavljivanja određenih povreda nadležnim organima. Član 64. Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu razlikuje sledeće slučajeve.
| Događaj | Kome se prijavljuje | Rok poslodavca |
|---|---|---|
| Smrtna, kolektivna ili teška povreda i opasna pojava koja može ugroziti zaposlene | Inspekciji rada i nadležnom organu za unutrašnje poslove | Odmah, najkasnije 24 časa od nastanka |
| Laka povreda zbog koje zaposleni nije sposoban za rad više od tri dana | Inspekciji rada | Odmah, najkasnije pet radnih dana od nastanka |
Ovo nisu rokovi u kojima vi morate podneti tužbu. Takođe, prijava inspekciji ne zamenjuje izveštaj o povredi koji je potreban za ostvarivanje prava.
Ako poslodavac ne postupa, obratite se nadležnoj inspekciji rada prema objavljenim kontaktima Ministarstva. Navedite poslodavca, mesto događaja, datum i ono što izostaje. Inspekcija kontroliše obaveze poslodavca, dok se o spornoj odšteti odlučuje u drugom postupku.
Izveštaj o povredi i medicinski nalazi imaju različitu ulogu

Izveštaj o povredi na radu, često nazivan povredna lista, sadrži podatke o poslodavcu, zaposlenom, događaju i nalaz lekara. Poslodavac popunjava svoj deo, a zdravstvena ustanova unosi medicinske podatke. Vi treba da dobijete svoj primerak.
Za postupak pred RFZO koristi se dokumentacija o povredi. Fond objavljuje i obrazac za dostavljanje pet primeraka izveštaja. Izveštaj ne predstavlja odluku o visini odštete niti samostalno dokazuje sve uslove odgovornosti poslodavca.
Uz njega čuvajte:
- specijalističke nalaze,
- otpusne liste,
- rezultate pregleda
- i dokumentaciju o rehabilitaciji.
Računi za opravdane troškove i obračuni zarade služe dokazivanju novčanog gubitka.
Napomena. Proverite datum, mesto i opis događaja pre potpisivanja izjave. Ako nešto nije tačno, zatražite ispravku i sačuvajte kopiju svog zahteva. Potpisujte samo ono što ste pročitali i razumeli, posebno kada dokument opisuje uzrok povrede.
Odšteta može obuhvatiti troškove, izgubljenu zaradu i posledice povrede
Materijalna šteta predstavlja novčani gubitak, dok nematerijalna obuhvata određene fizičke i duševne posledice. Prema članovima 195. i 200. Zakona o obligacionim odnosima, zahtev može obuhvatiti opravdane troškove lečenja, izgubljenu zaradu, fizičke bolove, strah i druge zakonom priznate posledice.
Kod trajnih posledica mogu se razmatrati i budući gubici, odnosno novčana renta. Za svaki zahtev potrebno je pokazati vezu sa povredom i odgovarajuće dokaze.
Ne postoji jedinstvena cena preloma, opekotine ili drugog oštećenja. Iznos zavisi od okolnosti, intenziteta i trajanja tegoba i njihovog uticaja na život, često uz medicinsko veštačenje.
Zato iznos koji je dobio kolega nije pouzdana procena vašeg potraživanja. Dve naizgled slične povrede mogu imati različite posledice. Sačuvajte račune i beležite konkretne teškoće tokom oporavka, kako biste ih precizno objasnili lekaru i pravnom zastupniku.
Bolovanje zbog povrede na radu plaća se odvojeno od odštete
Kod priznate privremene sprečenosti za rad zbog povrede na radu naknada zarade iznosi 100% zakonskog osnova. To ne znači nužno isti iznos kao poslednja uplata, jer se naknada obračunava prema propisanim pravilima.
Prema članovima 95. i 101. Zakona o zdravstvenom osiguranju, za zaposlenog ovu naknadu obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava tokom trajanja radnog odnosa, i kada bolovanje traje duže od 30 dana.
Ako radni odnos prestane dok takvo bolovanje traje, isplatu pod zakonskim uslovima preuzima RFZO. Sam prestanak zaposlenja zato ne znači automatski prestanak tog prava.
Da li ste znali? Isplaćena naknada zarade ne rešava pitanje odštete za bolove, strah ili druge posledice. Reč je o različitim pravima. Pri obračunu eventualne izgubljene zarade, međutim, uzimaju se u obzir već primljene naknade, da isti gubitak ne bi bio nadoknađen dvaput.
Zahtev za odštetu podnesite bez čekanja da rok istekne
Možete prvo uputiti obrazložen zahtev poslodavcu i proveriti postoji li polisa osiguranja. Ako nema sporazuma, naknada se može tražiti tužbom. Ponudu poravnanja proverite pre prihvatanja, naročito ako sadrži odricanje od budućih potraživanja.
Opšti rok zastarelosti je tri godine od saznanja za štetu i odgovorno lice, a najkasnije pet godina od nastanka štete. Postoje izuzeci, uključujući određene štete prouzrokovane krivičnim delom.
Početak roka kod posledica telesne povrede zahteva pažljivu procenu. Vrhovni sud je razmatrao značaj stabilizacije zdravstvenog stanja za saznanje o trajnim posledicama.
Prema članu 391. Zakona o obligacionim odnosima, samo pisano ili usmeno pozivanje na isplatu nije dovoljno za prekid zastarelosti.
Zbog toga ne računajte da pregovori sami čuvaju vaš rok. Dokumentaciju i datume proverite pravovremeno sa advokatom, posebno kada lečenje dugo traje ili se odgovornost osporava.
Česta pitanja
1. Da li povreda na putu do posla automatski znači odgovornost poslodavca?
Ne. Priznavanje povrede za određena prava iz osiguranja i odgovornost poslodavca za odštetu procenjuju se odvojeno. Važne su okolnosti nezgode i njen uzrok.
2. Da li kazna poslodavcu pripada povređenom zaposlenom?
Ne. Novčana kazna zbog prekršaja uplaćuje se državi. Vaš zahtev za naknadu štete ostvaruje se zasebno.
3. Da li nedostatak pisanog naloga za terenski rad isključuje odštetu?
Ne automatski. Mogu se dokazivati stvarno obavljeni posao, uobičajena organizacija rada, poruke i svedočenja, što pokazuje i navedena praksa Vrhovnog suda.
Za početak prikupite prvi lekarski nalaz, svoj primerak izveštaja i dokaz da ste obavestili poslodavca. Ako neki dokument nedostaje ili se opis događaja osporava, reagujte pisano i sačuvajte dokaz o predaji zahteva.